Kafana - deo srpskog identiteta

Kafana - deo srpskog identiteta

Kafana je nastala kao mesto na kome se nekada pila samo kafa. Ovaj običaj doneli su nam Turci tokom svojih osvajanja. Tako je najstarija kafana u Evropi nastala baš u Beogradu, na Dorćolu. Davne 1522. godine osvajači iz Turske pokazali su domaćem stanovništvu da se kafa pije na javnom mestu. Međutim, to je važilo za njih. Srbi su tokom vremena od mesta za ispijanje kafe napravili prave institucije! 

Kafana je postala sinonim za mesto gde se dobro lumpuje, do rane zore, gde je uvek odlična hrana i još bolje društvo. Ovde su se okupljali političari, pesnici, naučnici - razmenjivali svoje ideje i tražili inspiraciju. Kafana je postala deo života i deo identiteta.

Ne treba zaboraviti da je u vreme Miloša Obrenovića kafana bila mesto u kome su važila posebna pravila. Nije smelo da se puši, a posebno ne da se psuje ili pljuje. 

Kafane su donosile i novitete. Tako je prvi bilijarski sto postavljen u Upitniku u Beogradu, Kada je stigla struja u prestonicu, prva sijalica zasijala je u kafani Hamburg. Prvi telefon zazvonio je u kafani Tri lista. 

Danas je većina kafana modernizovana, kao što je kafana Tarapana. Ovde se dolazi da bi se provelo, uz živu svirku i moderne zvuke. Međutim, još uvek postoje i ona mesta koja se trude da očuvaju stari duh. 

Upitnik - najstarija kafana u Beogradu

Kafana Upitnik, Znak pitanja ili jednostavno ? nastala je 1823. godine i do danas radi na gotovo identičan način. Ovo je jedno od mesta gde je bilo zabranjeno pušenje, jer je Saborna crkva u blizini. Zbog očuvanja tradicionalnosti danas se smatra veoma originalnom. Nastala je u kući koju je podigao Naum Ičko, jedan o organizatora Prvog srpskog ustanka. Raspored je ostao nepromenjen, pa se ovde može videti kako je izgledala gradska kuća sa početka prošlog veka. Ona je 1946. godine proglašena spomenikom kulture. Njen naziv nastao je nakon što nije prihvaćen onaj "Kod Saborne crkve", jer se smatralo uvredljivim. Zbog toga je vlasnik iz protesta samo stavio ?. Ovo je mesto na koje je svraćao i patrijarh Pavle, koji bi pojeo pasulj, salatu i popio čašu vode. 

Ribar - najstarija kafana u Novom Sadu

Iako će mnogi reći da je najstarija kafana u Srpskoj Atini Lipa, Ribar je mesto koje i dalje radi. U centru grada, ova kafana postoji od 19. veka, a zgrada u kojoj je postoji od 18. veka. Nekada se zvala Crni jarac. Okupljala je boeme i književnike. Na kraju Drugog svetskog rata, kafana je zatvorena, međutim ubrzo se vratila pod sadašnjim nazivom. Ovo je mesto na kome se i danas okupljaju profesori, direktori, lekari, ali i studenti. Ona okuplja ljude koji svoje mesto ovde već imaju, ali i one koji će ga tek zaslužiti. Kada je Nova godina Beograd se može pohvaliti dobrim kafanskim provodom, ali Ribar sigurno stoji rame uz rame. 

Blaževačka noć - najstarija kafana na raskrsnici puteva

Blaževo je selo u kome se nalazi najstarija kafana u Topličkom kraju, na raskrsnici puteva za Toplicu i Kosovo. Blaževačka noć ovde stoji od 19. veka, kada se počelo i sa građenjem sela. Nekada se zvala Borina krčma, koju je podigao Marjan Kovačević, na putu od Brusa ka Kuršumliji. Ovde se i danas mogu videti starinski predmeti. Blaževačka noć bilo je mesto gde su se nekada okupljali meštani i trgovci, posebno oni koji su trgovali stokom. Prema predanju, ovde je jednu noć proveo i Živojin Mišić, a preprušen u seljaka bio je i kralj Petar I Karađorđević. Danas je gostiju manje, ali naslednici ne žele da stave tačku na ovu priču.

Za kraj treba reći i da su kafane leti smeštene na vodi, pa su popularni splavovi često mesta boema. Dva nova splava pružiće vam baš takvu atmosferu, a to su Bajka i Konzulat Waterfront. Neka vam ulepšaju ovo leto!

Foto: Flickr / Erwan Martin